Dènyèman, mwen te patisipe nan yon reyinyon gwoup sipò kote sijè sware a sete pataje istwa pitit ou a avèk li. Menmsi mwen ta sanble twò konfidan, anvan m te ale, mwen te santi mwen te fè yon bon travay. Men, jan sa rive souvan lè mwen twò konfidan, mwen te kite reyinyon an avèk reyalizasyon ke mwen pa t fè osi byen ke m te panse.
Kounye a, pou m onèt ak tèt mwen, li pa t terib (te jis gen plis twou pase sa m te vle admèt anvan), epi li te totalman ranje paske m pa t bay manti; mwen te sitou bezwen lave yon pakèt detay. Donk an jeneral mwen te gen anpil bagay pou m rakonte. E petèt ou menm tou.
Mwen sèten anpil nan nou te tande ke konsansis jeneral ekspè yo di ke timoun yo ta dwe konnen tout istwa yo lè yo gen 12 an. Kounye a, mwen vle fè yon poz la epi di evidamman sèlman si timoun nan pral kapab jere li. Si fonksyon yo trè ba oswa yo emosyonèlman pi jèn, mwen pa konnen si 12 an ta dwe règ la. Pou m klè, medam ki t ap dirije fòmasyon an pa t di sa, men se mwen k ap antre nan koze a ak opinyon mwen ki pa pwofesyonèl (men ki baze sou eksperyans mwen).
Kounye a, paske se te yon fòmasyon super enfòmatif, mwen vle pataje avèk ou kèk lòt bagay yo te diskite yo. Premye e pi enpòtan, yo rekonèt ke li pa konfòtab ni pou paran adoptif la oswa paran akèy la AK pou timoun nan. Telman konsa ke byen souvan yo pa janm pale de li paske tout moun pa alèz. Kidonk pwen yo nan fòmasyon an sete sa a: si timoun nan pa pale de li, se ou menm antanke granmoun (jeran istwa a), ki pou se ou menm ki pou "voye yon ti wòch".
Alò, kisa sa vle di? “Lanse yon ti wòch”? An jeneral, se voye yon ti refleksyon sou pitit ou a pandan l ap pale ak fanmi li epi wè si l ap patisipe nan konvèsasyon an. Pa egzanp: “Ou gen bèl je koulè noisette. Mwen ta renmen konnen ki lòt moun nan fanmi kote w soti a ki gen je koulè noisette.” Ou pa poze yon kesyon, ou jis fè yon obsèvasyon epi ou chita tann pou wè si timoun nan ap patisipe. Timoun nan ka reponn ak yon kòmantè oswa yon kesyon sou je l oswa sou yon bagay konplètman diferan sou fanmi kote l soti a. Oswa yo ka chanje sijè a nèt.
Epi chak youn nan sa yo bon nèt paske egzèsis sa a pa tèlman pou kòmanse yon konvèsasyon (byenke li ta ka bon si ou fè sa), men sitou li se pou montre timoun nan ke w ap panse ak fanmi orijin li. Ou ka deja devine ke gen plis chans, yo menm tou, men yo pa konnen kijan pou yo pale de sa avèk ou; timoun nan gen anpil emosyon melanje sou sa (sa konprann!) Men, lè w voye yon ti wòch, w ap montre ke ou se yon espas ki an sekirite pou pale de fanmi orijin li.
Youn nan lòt pwen ki soti nan diskou a se pou ou di verite a nèt. Pa bay twòp detay epi pa bliye... menm si sa vrèman difisil; se sèlman lè gen verite yon timoun ka kòmanse geri. Li klè ke sa p ap rive touswit, men si yo kite yo ap reflechi sou istwa yo a, oubyen si gen twou nan istwa a, y ap ajoute pwòp detay pa yo ki gen plis chans pa egzak.
Epitou, pa pè di ou pa konn yon repons. Gen plis chans rive nan yon pwen kote ap gen kesyon ou pa konn repons pou yo. Li posib pèsonn pa konn repons lan. Donk, pa pè chita pale ak pitit ou tou.
Yon dènye pwen yo te fè se ke si ou pa konnen yon repons, konnen ke li trè posib ke ou bezwen chèche èd nan men yon lòt moun... petèt yon moun ki te fè eksperyans yon vwayaj menm jan ak pitit ou a. Men, ki devan pitit ou a nan vwayaj la epi k ap travay pou geri. Moun sa a pral konprann pitit ou a nan yon fason ke ou pa kapab paske li te fè yon eksperyans menm jan an. Epi moun sa a ka kapab wè epi valide pitit ou a nan yon fason ke ou pa kapab. Se pa paske ou pa ap eseye, se pa paske ou pa renmen pitit ou a, men tou senpleman paske ou pa janm ka konprann santiman ak istwa pitit ou a nèt ale nan yon fason ke lòt moun sa a kapab. Epi sa ap ede pitit ou a geri tou.
Souvan, pou yon timoun ki nan fanmi adoptif oswa nan fanmi akèy, gen anpil wont dèske yo pa avèk fanmi byolojik yo. Li klè ke sikonstans sa yo rive san yo pa fòt timoun nan, men toujou gen anpil bagay pou travay sou yo. Se sèlman lè yo pataje tout istwa yo avèk yo epi lè yo kite yo fè fas ak reyalite yo a, yo ka kriye pou tout sa yo pèdi epi kontinye geri.
Sensèman,
Kris